Hamurabijev zakonik

Hamurabijev zakonik

Hamurabijev zakonik simbol je mezopotamske civilizacije; sastoji se od 282 zakona uklesanih u bazaltnu stelu.

Likovna umjetnost

Ključne riječi

Hamurabi, kôd zakona, ploča od kamena sa reljefom, Mezopotamija, Babilon, Akadijski, klinasto pismo, Babilonsko Carstvo, zakon, pravo, arheologija, odluka, kralj, religija, carstvo, vladar, drevni Bliski Istok, država, Suza, Louvre, stari vijek, Text memorial, bazalt, reljef, bog, povijest, društvo, pisanje

Povezani dodatci

Pitanja

  • U kojem je gradu- državi vladao Hamurabi?
  • Od kakve je stijene napravljen Hamurabijev zakonik?
  • Kada je vladao Hamurabi?
  • Kojim je pismom Hamurabijev zakonik uklesan u stijenu?
  • Na kojem je jeziku napisan tekst Hamurabijevog zakonika?
  • Koji je bio smjer pisanja klinastog pisma na akadskom jeziku?
  • U kojem je gradu danas izložen Hamurabijev zakonik?
  • U kojem je muzeju izložen Hamurabijev zakonik?
  • Od koliko se zakona sastoji Hamurabijev zakonik?
  • Na koji je način na reljefu prikazan Hamurabi?
  • U kojoj je veličini na reljefu u odnosu na Šamaša prikazan Hamurabi?
  • Pored koga se na reljefu stele nalazi Hamurabi?
  • Bog čega je bio Šamaš?
  • Koliko je visok Hamurabijev zakonik?
  • Je li sljedeća izjava točna?\nPretpostavlja se da je postojalo više kopija Hamurabijevog zakonika, koje su se nalazile na glinenim pločicama.
  • Koji je vladar živio prije Hamurabija?
  • Koji je princip prevladavao u Hamurabijevom zakoniku?
  • Koje je godine pronađen Hamurabijev zakonik?
  • Za vrijeme arheološkog iskopavanja kojeg grada je pronađen zakonik?
  • Je li sljedeća tvrdnja točna?\nKazne predviđene Hamurabijevim zakonima nisu ovisile o društvenom statusu počinitelja.
  • Kada je nastao Hamurabijev zakonik?
  • Što radi Hamurabi ispred Šamaša?
  • Koji predmet Šamaš drži u ruci?
  • Što simbolizira palica u Šamašovoj ruci?
  • Gdje sjedi Šamaš?
  • Koji pojam se NE pojavljuje u Hamurabijevom zakoniku?
  • Je li sljedeća izjava točna?\nHamurabijev zakonik najstarija je zbirka zakona u povijesti.
  • Koji pojam se NE pojavljuje u Hamurabijevom zakoniku?
  • Koja vrsta pisma je prethodila sumerskogm klinastom pismu?
  • U koju porodicu jezika se ubraja akadski jezik?

3D modeli

Stela

  • stela - Kameni stup s urezanim ili ugraviranim simbolima i likovima. Hamurabijev zakonik napravljen je od bazalta.
  • reljef - Na vrhu stele nalazi se reljef koji prikazuje boga Šamaša koji sjedi i Hamurabija koji stoji ispred njega.
  • zakoni - Zakonik sadrži 282 Hamurabijeva zakonska propisa pisana klinastim pismom na akadskom jeziku.

Stela

Hamurabijeva stela pronađena je 1901. godine u drevnom gradu Suzi koja se nalazi u današnjem Iranu, u sklopu jedne francuske arheološke ekspedicije. Pretpostavlka se da je tamo dospjela kao dio plijena. Danas je izložena u muzeju Louvre u Parizu, Francuska.

Na vrhu 2,25 m visoke bazaltne stele nalazi se reljef, a ispod njega tekst zakona babilonskog kralja.
Ovi zakoni ubrajaju se u najstarije zakone u povijesti. U vrijeme nastanka stele već je bilo izrađeno nekoliko kopija zakona, primjerice na pločicama pečene gline.
Pisan je na akadskom jeziku klinastim pismom i može se podijeliti na tri dijela. Prolog se sastoji od himne koja je, osim vladaru Hamurabiju, posvećena i glavnom babilonskom bogu Marduku.
Prema vjerovanju Babilonaca samo su bogovi imali pravo donositi zakone. Vladari su molili bogove za mudrost kako bi mogli pravedno voditi svoj narod. Nakon prologa slijedi tekst zakona koji se sastoji od 282 paragrafa. Epilog obuhvaća velik broj blagoslova i kletvi.

U njima se tradicionalno mezopotamsko pravo miješa s plemenskim pravom. Primjer postonjeg je talionski princip (odnosno princip osvete) koji je poznat u obliku „oko za oko, zub za zub”. To znači da počinitelj mora pretrpjeti jednaku štetu koju je uzrokovao nekoj drugoj osobi te da žrtvi mora nadoknaditi štetu. Međutim, važno je naglasiti da je visina kazne ovisila i o tome kojem je društvenom sloju pripadao počinitelj, odnosno žrtva. Zakoni su raznovrsni, odnose se na sva područja svakodnevnog života. Osim kaznenog prava, obuhvaćaju administrativno, obiteljsko i gospodarsko pravo. U današnjim pravnim sustavima također možemo prepoznati elemente Hamurabijevog zakonika.

Tekst zakona karakteriziraju precizne formulacije i jednostavan stil kako bi ga svatko mogao razumjeti.
Zakonik se može smatrati samostalnim didaktičkim djelom koje se zajedno s Epom o Gilgamešu smatra najvažnijim djelom drevne Mezopotamije.

Reljef

  • Hamurabi - Kralj Babilona i osnivač Bablionskog carstva. Pretpostavlja se da je vladao između 1792. i 1750. g. pr. Kr.
  • Šamaš - Bio je bog Sunca na starom Bliskom istoku. U Babiloniji i Asiriji štovali su ga i kao boga pravde. Prema zapisima, on je Hamurabio dao zakone.
  • prikaz - U tom karakterističnom načinu prikaza noge, ruke i glava osobe prikazane su s bočne strane, dok je gornji dio tijela prikazan sprijeda.

Reljef

Hamurabi je bio kralj Babilona koji se nalazio u Mezopotamiji, na obali rijeke Eufrat. Vladao je u razdoblju od 1792. do 1750. pr. Kr. Njegova dugotrajna vladavina obilježena je građevinskim projektima (npr. hramovi, kanali, gradske zidine) i uspješnim osvajačkim ratovima pomoću kojih je utemeljio snažno carstvo.

Šamaš je bio akadski bog Sunca kojeg su Sumerani nazivali Utu. U Babilonu i Asiriji štovali su ga kao boga pravde. Bio je sudac bogova i ljudi, bog proricanja.
Njegovo ime pojavljuje se u Epu o Gilgamešu. U mitologiji i umjetnosti prikazuje se u obliku lava. Najvažnija središta njegova kulta bili su drevni gradovi Sipar i Larsa.

Na vrhu stele nalazi se reljef koji prikazuje Šamaša koji sjedi na prijestolju te Hamurabija koji stoji ispred njega. Šamaš u ruci drži vladarsku palicu i prsten koji simboliziraju moć vladara. Šamaš i u sjedećem položaju djeluje viši od Hamurabija koji se pred njim nalazi u stajaćem položaju. Ta perspektiva ukazuje na odnos moći između njih dvojice. Hamurabi moli Šamaša za pravednost i mudrost, jer, prema vjerovanju Babilonaca, zakone mogu donositi isključivo bogovi.

Kao kip

  • karakteristična brada - Jedinstvena, duga, upletena brada simbolizirala je snagu. Sukladno povijesnim izvorima, muškarci Akađani brižno su njegovali svoje brade (mazali su ih uljem i pravili uvojke).
  • prsten - Simbolizira moć. Vladarska palica simbol je prava na osnivanje države i donošenje zakona.
  • štap - Simbolizira moć. Vladarska palica simbol je prava na osnivanje države i donošenje zakona.
  • kruna - Šamašova kruna sastoji od četiri para rogova.
  • plamenovi - Izlaze iz ramena boga Šamaša, a simboliziraju njegovu božansku moć i moć stvaranja.
  • prijestolje - Govor tijela Šamaša ukazuje na odnos između njega i Hamurabia. No, Šamaš je prikazan neznatno većim od Hamurabija, što ukazuje na činjenicu da je i Hamurabi posjedovao veliku moć. Položaj njegove ruke i činjenica da mu je uopće dopušteno stajati ispred Šamaša također to potvrđuju.
  • podest - Šamašove noge nalaze se na podestu od tri stepenice, što može ukazivati na to da se susret između Šamaša i Hamurabija dogodio na planini.

Animacija

  • Hamurabi - Kralj Babilona i osnivač Bablionskog carstva. Pretpostavlja se da je vladao između 1792. i 1750. g. pr. Kr.
  • Šamaš - Bio je bog Sunca na starom Bliskom istoku. U Babiloniji i Asiriji štovali su ga i kao boga pravde. Prema zapisima, on je Hamurabio dao zakone.
  • prikaz - U tom karakterističnom načinu prikaza noge, ruke i glava osobe prikazane su s bočne strane, dok je gornji dio tijela prikazan sprijeda.

Naracija

Hamurabijev zakonik​ je 2,25 m visoka stela od bazalta. Pronađena je 1901. godine u drevnom gradu Suzi koja se nalazi u današnjem Iranu, u sklopu jedne francuske arheološke ekspedicije. Danas je izložena u muzeju Louvre u Parizu.

Ova stela ubrajaje se u najstarije zakonike u povijesti. Na vrhu nalazi se reljefk oji prikazuje babilonskog kralja i boga Šamaša na prijestolju. Ispod reljefa se nalazi tekst, pisan je na akadskom jeziku i klinastim pismom. Prolog teksta se sastoji od himne, nakon kojeg slijedi tekst zakona koji se sastoji od 282 paragrafa. Epilog teksta obuhvaća velik broj blagoslova i kletvi.

Povezani dodatci

Grad Babilon (6. stoljeće pr. Kr.)

Antički grad Babilon je bio smješten u Mezopotamiji i pružao se na dvije obale rijeke Eufrat.

Legendarna antička carstva

Za vrijeme više tisuća godina u povijesti je nastalo (i propalo) bezbroj legendarnih carstva.

Grad Ur (3. tisućljeće prije Krista)

Drevni grad smješten uz rijeku Eufrat bio je jedno od važnijih središta Sumera.

Izumi iz Mezopotamije (3. tisućljeće prije Krista)

Jednostavni, ali revolucionarni izumi koje i danas koristimo.

Kamen iz Rozete

Kamen iz Rozete pomogao je u odgonetavanju tajne hijeroglifa.

Zigurat (Ur, 3. tisućljeće prije Krista)

Zigurati su tipične terasaste piramide koje su se u drevnoj Mezopotamiji koristile kao hramovi.

Svjetska čuda staroga vijeka

Od svjetskih čuda staroga vijeka danas postoje samo piramide u Gizi.

Arheološko nalazište: zemunica

Na velikim gradilištima često su otkrivena zanimljiva arheološka nalazišta.

Added to your cart.