Aztečki vladar (15. stoljeće)

Aztečki vladar (15. stoljeće)

Vladar je upravljao despotskim, vojnim Astečkim carstvom.

Povijest

Ključne riječi

Astečki, Aztec vladar, Astečko carstvo, Tenochtitlan, Moctezuma II, osvajanje, military state, osvajač, Hernán Cortés, vladar, Meksiko, kralj, grad Meksiko, kraljevsko znakovlje, Španjolska, Srednja Amerika, tron, 15th and 16th centuries, bogovi, religija, Srednji vijek, suvremena povijest, odjeća, hijerarhija

Povezani dodatci

Pitanja

  • Na području koje današnje države se nalazilo Astečko carstvo?
  • Na području kojeg današnjeg grada se nalazio\nglavni grad Azteka?
  • Što su Azteki koristili u svojoj popularnoj igri?
  • Koje su bile posljedice za kapetana poražene momčadi u ulama igri?
  • Kako je postignut 'gol' tijekom ulama igre?
  • Kako se zvao\nglavni grad Azteka?
  • Koji je bio najvažniji način prijevoza u Tenochtitlanu?
  • Što su Azteki mislili o španjolskim osvajačima kad su ih prvi put vidjeli?
  • Što je bio najveći vojni nedostatak Azteka protiv konkvistadora?
  • Koju biljku Azteki\nnisu uzgajali?
  • Kada je bilo Zlatno doba Astečkog carstva?
  • Je li istina?\nU azteškoj je vjeri masovno žrtvovanje ljudi igralo posebnu ulogu.
  • Je li istina?\Astečko je carstvo u miru življelo\nsa svojim susjedima sve do dolaska španjolskih konkvistadora.
  • Tko su bili konkvistadori?
  • Koji je bio glavni cilj\nkonkvistadora?
  • Tko je osvojio veliku državu Azteka?
  • Koji se aztečki vladar borio protiv španjolskih konkvistadora?
  • Koji je bio glavni bog azteške vjere?
  • Na kojem se kontinentu nalazilo Astečko carstvo?
  • Koja je država osvojila Astečko carstvo?
  • Kada su europljani osvojili Aztečko carstvo?
  • Koju je titulu imao aztečki vladar?
  • Tko mje bio zadnji veliki aztečki vladar?
  • Je li istina?\nAstečko se carstvo u jedno vrijeme protezalo između dva oceana.
  • Je li istina?\nCortésa je čak i aztečki vladar smatrao polubogom.
  • Koji čimbenik nije pridonio uspjehu konkvistadora?
  • Je li istina?\n Konkvistadori su uništili stari glavni grad i na njegovom mjestu izgradili novi?
  • Je li istina?\nZadnjeg je aztečkog vladara pogubio svoj narod, jer su ga smatrali izdajicom.
  • Je li istina?\nVjera Azteka je bila monoteistička.
  • Azteki su štovali mnoge životinje. Koja NIJE jedna od njih?
  • Koji društveni stalež nije bio prisutan u azteškom društvu?
  • Koliko su malih država Azteki osvojili do 15. - 16. stoljeća?
  • Kako su Azteki nazivali sami sebe?
  • Je li istina?\nAzteki su se u prosjeku dvaput dnevno kupali.
  • Koja tvrdnja NE vrijedi za državu Azteka?

3D modeli

Aztečki vladar

Vojna država Azteka je sklapanjem saveza sa drugim gradovima, a uslijed neprestanih osvajanja i teritorijalnih širenja preoblikovala se u carstvo.
Hegemonijskom vojnom konfederacijom je upravljao vladar ili kralj.
Vladari su služili i kao sakralne vođe. Njihova je moć bila potpomognuta mitovima koji su ih povezivali s bogovima. O veličini i prirodi njihove moći dobro govori činjenica da podanici nisu smjeli pogledati svog kralja. Tipični dio odjeće vladara bio je ukras od perja izrađen od dugih obojenih perja ptice quetzal.
Tenochtitlan je bio glavni grad Astečkog Carstva, koje se nalazilo u Srednjoj Americi. Prvi vladar Tenochtitlana (Acamapichtli) je 1376. zauzeo prijestolje.
Carstvo je svoju najveću rasprostranjenost za vrijeme vladavine Ahuizotla dostiglo, na prijelazu 15. u 16. stoljeće. Iako se zlatno razdoblje nastavljalo i za vrijeme vladavine Montezume II., dolaskom Hernána Cortésa carstvo se raspalo. (Zadnji aztečki vladar je bio Ahuizotlov sin, Cuauhtemoc.)

Astečko Carstvo

Azteki su naselili Meksičku visoravan nakon što su pokorili Tolteke. Područje vojne države je zahvaljujući osvajanjima neprekidno raslo. Godine 1428., tri grada-države (Tenochtitlan, Texcoco, Tlacopan) spojile su se jedna s drugom, praktično na taj način osnivajući Astečko carstvo. Carstvo koje se prostiralo od Atlantskog do Tihog oceana, je doseglo svoju najveću teritorijalnu ekspanziju početkom 16. stoljeća.

Tenochtitlan je bio glavni grad Astečkog Carstva, koje se nalazilo u Srednjoj Americi. Grad je utemeljen u prvoj polovici 14. stoljeća, na jednom od otoka jezera Texococo u Meksičkoj dolini.
Do početka 15. stoljeća Tenochtitlan je izrastao u pravi grad, u to vrijeme je većina njegovih zgrada bila izgrađena od kamena. Paralelno s njegovim razvojem i rastom, dio jezera su ispraznili, a veličina originalnog otoka se povećala. Mnoštvo umjetnih jezera koje su oblikovali od blata te kanalizacijski sustav koji se protezao među njima, pružali su jedinstven izgled naselju koji se oblikovao u glavni grad Astečkog Carstva.

Aztečko je društvo bilo podijeljeno u četiri glavna sloja. Na vrhuncu je bila klasa ratnika, s tim da je vladar, naravno, bio na čelu. Ispod je bila klasa svećenika koji su zbog važnosti religije isto bili ugledna skupina. Sljedeći dio društva činili su obični ljudi poljoprivrednici, zanatlije i trgovci. Na dnu društva bili su robovi, koji su zarobljeni u osvajačkim pohodima.

Politeistička religija (mnogoboštvo) bila je jedan od najvažnijih elemenata aztečke kulture. Svaki od mnogobrojnih bogova bio je povezan s jednom (ili više) prirodnih pojava i aktivnosti. Na primjer, Vitzilopocstli je bio bog Sunca, bog zvijezde Danica, ali i vrhovni bog rata Tenochtitlana. Tlalok je bio bog kiše i groma, a Ketzalkoatl je bio bog zraka (i ujedno bog stvoritelj), često se prikazivao u obliku pernate zmije i poštovali su ga i kao boga znanja. Krvavi obredi i ljudske žrtve su imali značajnu ulogu u njihovoj religiji.

Službeni jezik carstva Azteka s naprednom kulturom bio je nahuatl. Koristili su hijeroglifsko pismo. Izrađivali su odlične kalendare. Bili su napredni u znanosti medicine, arhitekture, astronomije i matematike. Nažalost, većina pisanih tragova je uništeno nakon pojave španjolskih osvajača.

Nova Španjolska

Krajem 15. stoljeća Španjolska se uključila u otkrivanje novih geografskih područja, a što su započeli Portugalci. No, dok su Portugalci pokušali ostvariti svoje trgovačke interese na relativno mirne načine, Španjolci su osvajali područja nasilnim metodama. Kao rezultat krvavih borbi, u Americi je stvoreno kolonijalno carstvo pod nazivom Nova Španjolska, koje se kasnije proširilo i na druge kontinente.

Osvajače i istraživače koji su imali vodeću ulogu u kolonizaciji Srednje i Južne Amerike tijekom 16–17. stoljeća, sažeto nazivamo konkvistadorima.
1521. godine su španjolski osvajači, koji su 1519. stigli na područje današnjeg Meksika, pod vodstvom konkvistadora Hernána Cortésa osvojili Tenochtitlan.
Prekrasne astečke zgrade su srušili, a tijekom 18. stoljeća su i jezero potpuno ispraznili, odnosno napunili.
Na tom se mjestu danas prostire jedan od najvećih gradova cijelog svijeta, grad Meksiko (Ciudad de México), kojeg su Španjolci utemeljili.

Tenochtitlan

Povezani dodatci

Azteški ratnici (15. stoljeće)

Azteški ratnici su imali primitivna oružja, s kojima se nisu mogli oduprijeti španjolskim konkvistadorima.

Tenochtitlan (15. stoljeće)

Veličanstven glavni grad carstva Asteka je začudio čak i španjolske osvajače.

Konkvistador (16. stoljeće)

Španjolski osvajači su bili uspješni zahvaljujući svojim oklopima i vatrenom oružju.

Moderna carstva

Tijekom povijesti iosnovana su (i propala) brojna legendarna carstva.

Koloniziranje Američkog kontinenta (do 1763.)

Nekoliko europskih zemalja pridružilo se osvajanju Novog svijeta, čineći Ameriku živopisnim kontinentom.

Teotihuacan (4. stoljeće)

Grad čije su i ruševine veličanstvene, bio je najveće i najnaseljenije naselje pretkolumbovske Amerike.

Chichén Itzá (12. stoljeće)

Nekadašnji legendarni glavni grad majanskog-toltečkog carstva je bio smješten na području današnjeg Meksika.

Inka ratnici (15. stoljeće)

Inka ratnici pretežno su imali oružje koje je bilo neadekvatno u borbi protiv španjolskih pobjednika.

Machu Picchu (15. stoljeće)

Nekadašnji grad Inka na području današnjeg Perua je jedna od građevina na popisu Svjetske baštine.

Alhambra u 16. stoljeću (Španjolska)

Veličanstveni građevinski kompleks iznad Granade je arapski naziv za "crveni".

Meksički aksolotl

Repati vodozemac koji i u zreloj dobi ima čuperke škrga.

Perzijski vladar (5. stoljeće pr. Kr.)

Drevni perzijski vladari bili su slavni zahvaljujući veličini svojih carstava i bogatstvu riznica.

Added to your cart.